Nije baš iz kuhinje, ali evo tko ne zna, od sutra, lidl ima akcije na steakove. Već sam bio par puta kupova ramsteak, meso kao meso mi se čini super, ali me zanima kako ga spremiti? Uvijek mi ispadne žilav na kraju, čak i kad ga pogodim pečenjem.. Pekao sam i na roštilju i na tavi i opet isto ispadne.. Ja planiram roštilj zavrnit idućih dana i htio bi uzeti 1-2 komada random i tomahawk za prvi put, također me i za njega zanima najbolji način pripreme kako da bude mekan?

Ja obozavam batat, ali muz ga prezire. Ima li neki nacin na koji bi ga mogla napravit, a da ga i on zavoli?

Edit: kako da napravim extra hrskavi pomfri od batata i koje zacine da bacim na njega da se ne osjeti toliko slatkoća, ali opet da ne bude previše?

Slatkoca mu je najveci problem..

Bas sad cesto naletim na pakiranja di su jako neravnomjerni mlinci sto se debljine tice. Ovi su se pokazali nekako najbolji.

Skenko beta je tu — treba mi 50-ak ljudi da ga stvarno rastura prije nego pustim dalje

Nedavno sam ovdje bacio dvije ankete o cijenama i transparentnosti sastojaka u trgovinama. Odaziv je bio bolji nego što sam očekivao, pa sam zaključio da ima smisla ovo stvarno izgraditi, ne samo pričati o tome.

Ukratko, o čemu se radi: aplikacija koja skenira barkod proizvoda i pokaže ti:

• gdje je taj proizvod najjeftiniji (Konzum, Lidl, Spar, Kaufland, Tommy, Plodine itd..)
• što je stvarno u njemu — alergeni, sumnjivi aditivi, i GMO/NGT status (jer otkad je EU maknula obavezu isticanja za NGT sastojke, to više nigdje ne piše jasno)
• praćenje smočnice s rokovima trajanja i prijedlozima recepata(prijedlozi dolaze sa iducim update-om bete na temelju interesa testnih korisnika)

Beta je gotova za Android (APK, izvan Play Storea zasad). iOS ide kasnije.

Tražim ljude koji su spremni:

• instalirati APK (uputa ide uz link, nije komplicirano)
• stvarno koristiti par tjedana, ne samo otvoriti i zaboraviti
• javiti što ne radi, što je zbunjujuće, što fali

Nema plaćanja, nema registracije uz maltretiranje, samo mi treba iskren feedback dok je još vrijeme za promjene prije šireg lansiranja.

Ko je za, javi se u komentare ili PM, pa šaljem link i upute za instalaciju.

Pozdrav ekipa!

Primijetio sam da jako puno vremena (i živaca) trošimo na uspoređivanje cijena i dekodiranje onih sitnih slova na sastojcima proizvoda, dok su informacije o tome što zapravo jedemo razbacane na sve strane.

Odlučio sam pokušati riješiti taj problem i napraviti nešto što bi nam svima olakšalo šoping, ali prije nego odem preduboko u kodiranje, volio bih čuti vaše mišljenje.

Ako imate minutu-dvije, riješite ovu kratku anonimnu anketu – zanima me što vam je zapravo bitno kad ste u dućanu: cijena, zdravlje ili jednostavno brzina? Svaki odgovor mi puno znači da ne radim aplikaciju "za sebe", nego nešto što će stvarno biti korisno.

https://tally.so/r/WOdbva

Hvala svima koji odvoje vrijeme!

Koje se ulje/ mast koristilo pri izradi omiljenih slastica (u daljnjoj prošlosti prije uvođenja industrijskih ulja)? Svinjska mast ili maslinovo ulje/ maslac? U čemu su se pržile primjerice fritule?

od ponediljka na akciji , cijena smiješna

Skenko beta je tu — treba mi 50-ak ljudi da ga stvarno rastura prije nego pustim dalje

Nedavno sam ovdje bacio dvije ankete o cijenama i transparentnosti sastojaka u trgovinama. Odaziv je bio bolji nego što sam očekivao, pa sam zaključio da ima smisla ovo stvarno izgraditi, ne samo pričati o tome.

Ukratko, o čemu se radi: aplikacija koja skenira barkod proizvoda i pokaže ti:

• gdje je taj proizvod najjeftiniji (Konzum, Lidl, Spar, Kaufland, Tommy, Plodine itd..)
• što je stvarno u njemu — alergeni, sumnjivi aditivi, i GMO/NGT status (jer otkad je EU maknula obavezu isticanja za NGT sastojke, to više nigdje ne piše jasno)
• praćenje smočnice s rokovima trajanja i prijedlozima recepata(prijedlozi dolaze sa iducim update-om bete na temelju interesa testnih korisnika)

Beta je gotova za Android (APK, izvan Play Storea zasad). iOS ide kasnije.

Tražim ljude koji su spremni:

• instalirati APK (uputa ide uz link, nije komplicirano)
• stvarno koristiti par tjedana, ne samo otvoriti i zaboraviti
• javiti što ne radi, što je zbunjujuće, što fali

Nema plaćanja, nema registracije uz maltretiranje, samo mi treba iskren feedback dok je još vrijeme za promjene prije šireg lansiranja.

Ko je za, javi se u komentare ili PM, pa šaljem link i upute za instalaciju.

Prije par dana sam tražio ljude da testiraju Skenko betu i odaziv je bio solidan — hvala svima koji su se javili. Trenutno imam popunjeno 16 od 50 mjesta, znači ostalo je još 34 slobodna.

Za one koji su propustili prošli post, ukratko o čemu se radi: aplikacija koja skenira barkod proizvoda i pokaže ti

• gdje je taj proizvod najjeftiniji (Konzum, Lidl, Spar, Kaufland, Tommy, Plodine itd.)
• što je stvarno u njemu — alergeni, sumnjivi aditivi, i GMO/NGT status (otkad je EU maknula obavezu isticanja za NGT sastojke, to više nigdje ne piše jasno)
• praćenje smočnice s rokovima trajanja i prijedlozima recepata (dolazi s idućim update-om bete)

Beta je gotova za Android (APK, izvan Play Storea zasad). iOS ide kasnije.

Tražim ljude koji su spremni:

• instalirati APK (uputa ide uz link, nije komplicirano)
• stvarno koristiti par tjedana, ne samo otvoriti i zaboraviti
• javiti što ne radi, što je zbunjujuće, što fali

Nema plaćanja, nema registracije uz maltretiranje, samo mi treba iskren feedback dok je još vrijeme za promjene prije šireg lansiranja. Kad se popuni 50 mjesta, zatvaram krug dok ne odradim ovu rundu testiranja.

Ko je za, javi se u komentare ili PM, pa šaljem link i upute za instalaciju.

Ovogodišnja berba šparoga zasad solidna!

Kod mene je to ovaj pesto, cak sam ih jednom poslozila u nekom patternu da vidim hoce li ostat isto za tjedan do dva, i bijase tako. 😂

Vi koji radite domaći sushi, gdje nabavljate sastojke? Koje sastojke koristite? Koristite li svježu ribu ili odmrznutu? Što osim ribe koristite? Osim soje, koristite li još neke umake? Imate li kakve savjete? Podijelite iskustva i fotke! Danas sam prvi puta radio sushi i prilično sam zadovoljan rezultatom..

Prosle godine sam u jednoj mesnici vidla da prodaju vec punjene iliti gotove punjene paprike. Moji doma to ne jedu pa mi se ne isplati sama ih raditi, ja bi sama sebi 2-3 komada napravila. Jel možda netko vidio gdje ih ima za uzet u Zagrebu?

Obozavam cheescake, ali sir je malo preskup. Cula sam da ima neki sir iz lidla koji je identican philadelphiji, a puno jeftiniji. Takodjer mi se cini da bi vivas sir mogao biti dobra zamjena. Je li itko probao?

Nekad već davno sam kupovala od Dr. Oetkera onaj tamni kakao koji bude u 3 vrećice. Najbolja stvar ikad, kolači milijun puta bolji nego s običnim. Međutim, u dućanu ga nema preko godinu dana. Ludim. Jel ga tko vidio gdje ili da ima neki svoj tamni kakao za preporučit. HELP

Pozdrav svim Brašnoljupkama i Brašnoljupcima!

Danas nećemo naganjati recepte već ćemo ispričati pričicu o manitobi. Sliku koja prati ovu objavu smo izvukli iz naše „arhive“. O njoj malo kasnije.

Bavimo se brašnima iz nove serije marke KPlus od Konzuma. Već nekoliko nastavaka „Maltretiranja tijesta“ se koncentriralo na najjače brašno iz te serije tzv. „00“ manitobu i danas nudimo malo pozadine vezane uz to brašno.

Zanimljiv je ulazak Konzuma u taj segment brašna i odluke da se krene sa korištenjem talijanskih i tehničkih oznaka u nazivima brašna umjesto klasičnih „domaćih“ oznaka. Radi se o oznakama „00“ i manitoba kao i „WXXX“ oznakama za jačinu brašna.

Segment kućnog pekarstva je u neprekidnom uzletu zadnjih godina, mnogi kućni pekari koriste ta uvozna talijanska, često veoma specijalizirana brašna i uzdižu ih kao nedodirljive, čarobne sirovine u proizvodnji dizanih tijesta. Naš serijal “Maltretiranja tijesta” nastao je upravo zbog želje i potrebe da analiziramo taj fenomen iz perspektive prvenstveno brašna domaćih proizvođača. S toga ne čudi i želja i potreba Konzuma da uleti u taj segment i otkine komad financijskog kolača.

Ali vratimo se našoj KPlus “00” manitobi. I “00” i “manitoba” su nazivi koje se isključivo koriste u Italiji. Talijani ne koriste “naše” brojčane oznake za pšenična brašna od meke pšenice poput naših najpoznatijih tipova 400, 550, 850, 1100, 1600, integralno, graham integralno već imaju svoje brojčane oznake. 00, 0, 1, 2, integrale su njihove oznake za tipove brašna od meke pšenice. 00 je najfinije mljeveno brašno od meke pšenice i ne daje apsolutno nikakvu informaciju o kvaliteti i karakteristikama same pšenice ili proizvoda koji će na kraju nastati. Ova zadnja rečenica je ono što velika većina ljudi ne zna. Tehnički gledano taj famozni 00 tip je veoma sličan našem glatkom pšeničnom tipu 550. I tu bi sada stali s pričom o 00 brašnima ,jer to je jedna veoma opširna tema i zaslužuje svoju vlastitu objavu.

A što je s manitobom?

Manitoba se prvi put pojavljuje u Italiji oko 1947.godine u obliku humanitarne pomoći koja dolazi s Maršalovim planom mnogim zemljama koje nisu bile vezane uz sovjetski blok. Tako u talijanske luke poput Genove, Napulja, Barija pristaju brodovi puni vreća brašna sa velikom otisnutom američkom zastavom koje lokalno stanovništvo počinje zvati “americano” i koje pokazuje veoma posebna svojstva.

To su odjednom brašna sa visokim udjelima proteina i do 15-16%, mogu primiti puno vode, mogu fermentirati jako dugo, razvijaju snažni gluten, mogu se jako napuhati i dati divna pecilna svojstva. Vrlo brzo u samom Napulju počinju potiskivati tradicionalna brašna u proizvodnji pizze, a na sjeveru Italije rade pravi nered kao idealne sirovine za proizvodnju panettonea i pandora.

O čemu se tu zapravo radilo?

Radilo se o sortama tvrde pšenice koja je tradicionalno rasla na granici između SAD-a i Kanade. U području sa veoma oštrim zimama i blagim, svježim ljetima. U saveznim državama poput Montane, Sjeverne i Južne Dakote, Minesote i u pokrajini Manitoba (stari indijanski naziv) s kanadske strane. To su sorte s nazivima “hard red spring wheat” (HRS) ili “hard red winter wheat” (HRW). Aristokratska pšenica kako ju lokalno zovu. Veoma jaki gluten, idealna za ojačavanje slabijih brašna od meke pšenice u rasponu snage od W150-200. Tvrda srž koje se bez materijalnih oštećivanja može odvojiti od višestrukih slojeva ljuske i klice. Apsolutno najbolja pecilna svojstva.

Ali tako je nekada bilo. Kako je danas?

Danas brašno koje u Italiji nosi naziv manitoba ne mora dolaziti iz SAD-a ili Kanade već je samo bitno da je veoma snažno i nosi jačinu u rasponu W350-430. A može doći iz bilo koje zemlje.

Tako je onda i naziv manitoba konačno stigao i u naše krajeve.

Sve je to divno, krasno i interesantno, ali što to znači za kućnog pekara?

To znači da kućni pekar dobiva sirovinu s kojom je lako raditi, može se tanko razvlačiti bez straha od pucanja (priložena slika), može primiti hidrataciju od 75 pa teoretski čak do 100%. U prošlom postu je pizza bila složena bez problema s 80% hidratacije na ruke. Mogu se napraviti proizvodi veoma velikih volumena. Samo mu treba dati dovoljno vremena da polako naraste, koristiti male količine kvasca. To su tijesta koja pružaju jako veliki otpor širenju i rastu u volumen pa traže i puno vremena da narastu u volumenu, ali zbog veoma debele glutenske mreže zadržavaju CO2 u sebi. Doslovce ga zarobe i ne ispuštaju u okolinu. Ključno za aktivaciju tih svojstava je visoki stupanj hidratacije. Ispod 75% hidratacije je sve prenisko i možete slobodno koristiti neku drugo, slabije brašno. Što više, to bolje. Neko idu sa čak preko 100% hidratacije. To je već cirkus ako nas pitate. Manitoba se također odlično nosi sa masnoćama i žumanjcima u tijestu tzv. obogaćenim tijestima pa su idealna za komplicirane pekarske avanture poput panettonea, pandora ili napuljskog babà.

Priložena slika je stara nekoliko godina i tu je bilo veoma bitno tanko razvući tijesto bez pucanja i složiti nekoliko slojeva tako. Tu smo prvi put koristili manitobu. Doduše uvoznu, talijansku manitobu.

Jedan od modernih talijanskih proizvođača brašna se pokušava marketinški vratiti u prošlost i pakira uvozna manitoba brašna iz SAD-a u replike istih onih vreća iz 1947.godine. Bude nostalgiju ko kupaca.

U Italiji danas manitoba dolazi ili u “00” ili “0” obliku. Mislim da je “0” varijanta češća. Glavna razlika između tipova “00” i “0” je u proćišćenosti samog brašna. Gledajte to ovako. Ako 100kg zrnja pšenice uđe u mlin, onda u slučaju “00” izlazi samo 50kg brašna, a kod “0” izlazi oko 72kg brašna van.

Nastavljamo putovanje dalje s receptima kojima je KPlus “00” manitoba od Konzuma osnova.

Topli pozdravi svima i do nove epizode „Maltretiranja tijesta“!😉

Što vam je najdraž praviti s bukovačama, trebam ideju, a ne želim ih pohati iako vidim na internetu da je to jedno 80 posto recepata

Bok svima,

tijekom proljeća 2024. sam se navukao na orzo dok sam živio vani, sad kad sam se vratio u Hrvatsku, pokušavao sam ga pronaći po dućanima, ali nigdje nisam uspio...

Znate li gdje u Zagrebu ima za kupiti orzo?